Zelenski: Rusi dali Sjevernoj Koreji tehnologiju za mlazne dronove
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas kako vjeruje da Rusija sa svojim dugogodišnjim saveznikom Sjevernom Korejom dijeli naprednu vojnu tehnologiju, uključujući i onu za izradu borbenih dronova na mlazni pogon.
Na izravno novinarsko pitanje je li Moskva režimu u Pjongjangu ustupila tehnologiju posljednje generacije mlaznih bespilotnih letjelica, Zelenski je odgovorio bez oklijevanja: "Naravno. Dijele sa Sjevernom Korejom sve tehnologije. Ne znam točno za balističke i slično, no mislim da dijele, jer im je Sjeverna Koreja zauzvrat pomogla sa svojim projektilima."
Što su mlazni dronovi i zašto su toliko opasni?
Zabrinutost zbog dijeljenja ove tehnologije dolazi u trenutku kada Rusija dramatično pojačava upotrebu mlaznih borbenih dronova - poput novijih verzija Shaheda i letjelica iz serije Geran - koji predstavljaju golem skok u odnosu na ranije modele s klipnim motorima. Dok su stariji dronovi zbog sporosti i karakterističnog zvuka dvotaktnih motora bili razmjerno lake mete za mobilne timove s mitraljezima i lakim protuzračnim topovima, mlazne verzije lete višestruko brže, često brzinama od 500 do preko 600 km/h.
Zbog te brzine i znatno kraćeg vremena leta od lansiranja do cilja, ukrajinska protuzračna obrana ima tek nekoliko minuta za reakciju. Mobilne grupe na tlu praktički ih više ne mogu skidati puščanom paljbom, pa se Ukrajina za njihovo obaranje mora oslanjati na skupe protuzračne rakete kojih kronično nedostaje ili dizati borbene avione u presretanje, što predstavlja golem rizik i trošak resursa.
Nova faza terora nad Kijevom i gađanje mostova
Upravo te mlazne letjelice proteklih su tjedana postale glavno rusko oružje za teroriziranje ukrajinskog glavnog grada. Za razliku od ranije faze rata kada su napadi dolazili isključivo pod okriljem noći, Rusi sada mlazne dronove šalju danonoćno, usred radnog vremena i popodnevnih prometnih špica, čime su Kijev pretvorili u zonu stalne uzbune.
Posljednjih dana Moskva je tim oružjem otvorila i novu, opasnu fazu napada, sustavno gađajući strateške mostove preko Dnjepra koji povezuju istočni i zapadni dio prijestolnice. Nakon višekratnih udara na Južni most - gdje je tek pukom srećom izbjegnuta tragedija kada je mlazni dron eksplodirao pokraj putničkog vlaka podzemne željeznice - na meti se našao i Sjeverni most.
Premda bojeva glava drona ne može srušiti masivne betonske konstrukcije, udari kidaju instalacije, ceste i plinovode, stvarajući prometni kolaps i tjerajući tisuće ljudi da pješače preko rijeke.