Tjedni komentar tržišta 20.04.2026.

Hrvatska: Plaće nastavljaju rasti uz povoljne uvjete na tržištu rada, dok domaće tržište kapitala bilježi umjeren pozitivan trend potaknut rastom glavnih indeksa.

SAD: Mješoviti makro podaci uz slabiji sentiment i tržište nekretnina, dok financijska tržišta rastu uz povoljnije geopolitičko okruženje.

Europa: Središnje banke signaliziraju oprez u monetarnoj politici, dok se izgledi rasta pogoršavaju pod utjecajem geopolitičkih rizika i pritisaka iz energetskog sektora.

Kina i Japan: Kinesko gospodarstvo započelo je godinu snažnije od očekivanja uz ubrzanje rasta BDP-a, no struktura rasta ostaje neujednačena, dok je Japan suočen s pogoršanjem sentimenta i povećanom neizvjesnošću monetarne politike.

Hrvatska

Program priuštivog najma zasad pokazuje slabiji odaziv od očekivanja. Od gotovo tisuću prijavljenih stanova, tek manji dio ušao je u realizaciju, ponajviše zbog administrativnih i tehničkih prepreka te neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Niska razina uključenosti sugerira ograničen kratkoročni učinak na povećanje ponude stanova, dok potencijalni fiskalni troškovi i operativni rizici programa ostaju otvoreno pitanje u slučaju njegova šireg širenja.

Kretanja na tržištu rada ostaju snažna, uz nastavak rasta plaća. Prosječna neto plaća u prvom tromjesečju premašila je 1.600 eura, uz solidan godišnji rast, dok medijalna plaća također bilježi dvoznamenkasti rast. Razlike u primanjima i dalje su izražene ovisno o vlasničkoj strukturi poduzeća, veličini kompanije, geografskoj lokaciji i razini obrazovanja, pri čemu veće i internacionalno orijentirane kompanije te visokoobrazovani radnici ostvaruju iznadprosječna primanja.

Na domaćem tržištu kapitala zabilježen je rast glavnih indeksa, uz blago pozitivnu dinamiku trgovanja. CROBEX je porastao za 1,8, a CROBEX10 za 2,2%, dok je među pojedinačnim vijestima istaknut novi ugovor KONČARA za izgradnju transformatorske stanice u Švedskoj, što potvrđuje nastavak snažne izvozne aktivnosti i pozicioniranje kompanije na međunarodnim tržištima.

SAD

Geopolitički razvoj događaja bio je u fokusu tržišta, pri čemu je sentiment podržan primirjem između SAD-a i Irana te optimizmom oko nastavka pregovora. Dodatni poticaj stigao je nakon najave da je Hormuški tjesnac ponovno otvoren za komercijalni promet, što je dovelo do pada cijena nafte i smanjenja inflatornih pritisaka iz energetskog sektora.

Inflacijski pritisci na proizvođačkoj razini pokazali su znakove popuštanja, indeks proizvođačkih cijena (PPI) porastao je 0,5% na mjesečnoj razini, ispod očekivanja, dok je temeljni PPI dodatno usporio. Tržište rada ostaje stabilno, uz pad inicijalnih zahtjeva za naknadama za nezaposlene, što je u skladu s procjenama Fed-a o i dalje otpornom zapošljavanju.

Industrijska aktivnost bilježi oporavak, uz snažan rast regionalnih indeksa, potaknut povećanjem novih narudžbi i isporuka, iako su cjenovni pritisci ponovno u porastu. S druge strane, tržište nekretnina i dalje pokazuje slabosti. Prodaja postojećih kuća pala je u ožujku, dok je indeks povjerenja građevinskog sektora dodatno oslabio.

Na financijskim tržištima nastavljen je pozitivan trend, S&P 500 (+4,5%), Dow Jones (+3,2%) i Nasdaq (+6,8%) zabilježili su treći uzastopni tjedan rasta, pri čemu su S&P 500 i Nasdaq dosegnuli rekordne razine. Rast je podržan smirivanjem geopolitičkih tenzija, padom cijena nafte te snažnim početkom sezone objava rezultata, gdje je većina kompanija nadmašila očekivanja u pogledu dobiti i prihoda, potvrđujući solidne fundamentale korporativnog sektora. Istodobno, potrošački sentiment ostaje izrazito slab, dosegnuvši najniže razine u dugom razdoblju, što upućuje na rastući jaz između financijskih tržišta i percepcije kućanstava.

Europa

Europska središnja banka naglašava da nema žurbe s daljnjim povećanjem kamatnih stopa, uz naglasak na potrebi prikupljanja dodatnih podataka o temeljnoj inflaciji i učincima na potražnju. Istodobno, Međunarodni monetarni fond snizio je prognozu rasta europodručja za 2026. na 1,1% (s 1,3%), upozoravajući da bi daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla izazvati značajan energetski šok i dodatno opteretiti gospodarstvo.

Industrijska aktivnost u europodručju pokazuje znakove stabilizacije, s neočekivanim rastom proizvodnje u veljači (+0,4% MoM), ponajviše u Irskoj, Finskoj i Švedskoj, dok su pojedine manje ekonomije zabilježile pad. Istovremeno, cjenovni pritisci ostaju izraženi, njemačke veleprodajne cijene porasle su 4,1% na godišnjoj razini, prvenstveno zbog rasta cijena energije i metala, dok su cijene hrane u većini kategorija pale.

U Ujedinjenom Kraljevstvu gospodarska aktivnost pokazuje kratkoročne znakove otpornosti, uz rast BDP-a od 0,5% na mjesečnoj razini u veljači, no srednjoročni izgledi ostaju slabi. MMF je značajno snizio prognozu rasta za 2026. na 0,8%, dok Bank of England signalizira oprez u daljnjem zaoštravanju monetarne politike uslijed povećane neizvjesnosti. Istodobno, inflacijska očekivanja su revidirana naviše, a fiskalna politika ostaje ograničena, uz najave suzdržanosti u dodatnom zaduživanju i potencijalne preraspodjele rashoda.

Kina i Japan

Kineski BDP porastao je u prvom tromjesečju 5,0% na godišnjoj razini (4,5% prethodno), potaknut ponajprije snažnim izvozom i industrijskom proizvodnjom. Ipak, ožujak je donio mješovite signale: industrijska proizvodnja porasla je 5,7% YoY i nadmašila očekivanja, dok je rast maloprodaje usporio na 1,7%, potvrđujući i dalje slabu domaću potražnju. Ulaganja u dugotrajnu imovinu blago su usporila, uz nastavak snažnog pada ulaganja u nekretnine (-11,2% YoY). Vanjskotrgovinski podaci ukazuju na promjenu dinamike, rast izvoza značajno je usporio, dok su uvozi snažno porasli, što sugerira slabiju eksternu potražnju i utjecaj viših cijena roba.

Japansko dioničko tržište raslo je tijekom većeg dijela tjedna, potaknuto optimizmom oko mogućeg smirivanja geopolitičkih napetosti, no makroekonomski signali ostaju krhki. Očekivanja daljnjeg podizanja kamatnih stopa od strane Bank of Japan oslabila su nakon što guverner Ueda nije dao jasan signal o skorim potezima, naglašavajući visoku neizvjesnost zbog rasta cijena energenata. Prinos na 10-godišnju obveznicu ostao je stabilan oko 2,41%, dok se jen kretao oko razine 159 prema dolaru. Istodobno, poslovni sentiment među proizvođačima značajno se pogoršao, zabilježivši najveći pad u više od tri godine, ponajviše zbog poremećaja u opskrbnim lancima i rasta troškova energije.