Građevina će nastaviti rast, jedini rizik je geopolitička neizvjesnost
ANALIZA - Prema privremenim podacima DZS-a, u veljači 2026. su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje promjene obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020.
Nakon izraženijeg usporavanja u siječnju (+0,2% godišnje) veljača je donijela snažniju dinamiku i godišnju stopu rasta od 3,4%. Prema izvornim indeksima, rast je također iznosio 3,4%. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova veći je za 1,5%.
Prema kalendarski prilagođenim indeksima, ubrzanje rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod izgradnje zgrada (s 2,0% na 3,2%) kao i kod izgradnje na ostalim građevinama s -4,0% na 3,8%. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora. Prema posljednjim podacima, građevinskih dozvola u prva dva mjeseca 2026. izdano je 35% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo 90 posto izdanih dozvola odnosilo se na gradnju zgrada.
Osim učinka baznog razdoblja, primjetno usporavanje godišnje stope rasta u građevinarstvu na početku godine vjerojatno je bilo i pod utjecajem nepovoljnih vremenskih prilika. Prema HNB-u, rezultati ankete o pouzdanju poduzeća sugeriraju da je zamjetno porastao udio ispitanika koji vremenske uvjete navode kao ograničavajući činitelj.
Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka (posljednji podatak za ožujak 2026.). Tijekom prošle godine gotovo neprekidno je nadmašivao pokazatelje pouzdanja u trgovini, uslugama i industriji, što ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju.
Smatramo da bi građevinarstvo i u 2026. godini trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima uz umjerenije stope rasta pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. Dakle, tijekom godine očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti. Određen rizik nosi povećana geopolitička neizvjesnost odnosno energetski šok na tržištu, što bi, ovisno o trajanju poremećaja, moglo dovesti do slabljenja poslovnog optimizma i rasta kamatnih stopa. To bi zauzvrat moglo negativno utjecati na privatne investicije i potražnju u gospodarstvu, a time i na trendove u građevinskom sektoru.