Powell ostavlja zahtjevno nasljeđe; kamatne stope ne bi trebale rasti
KOLUMNA - Tržišta su ovog tjedna dobila otprilike ono što su očekivala. Američke Federalne rezerve ostavile su kamatne stope nepromijenjenima na 3,50 do 3,75 posto, potvrđujući da Fed zasad ostaje u fazi čekanja.
Inflacija još nije dovoljno uvjerljivo poražena, a cijene energenata dodatno kompliciraju sliku. U takvom okruženju središnja banka nema puno prostora za brzi zaokret prema opuštenijoj monetarnoj politici.
No središnje pitanje ovog tjedna nije bilo samo što će Fed danas učiniti. Pitanje tko će voditi Fed u sljedećoj fazi ciklusa postaje sve važnije.
Što donosi Kevin Warsh?
Mandat Jeromea Powella kao predsjednika američkih Federalnih rezervi bliži se kraju, a pozornost tržišta stoga je sve više usmjerena na njegovog potencijalnog nasljednika. Predsjednik Donald Trump nominirao je Kevina Warsha, bivšeg guvernera Feda, na tu poziciju. Proces potvrde još nije završen, ali sama nominacija važan je signal. Warsh se smatra predstavnikom discipliniranijeg pogleda na monetarnu politiku, u kojem kontrola inflacije ima prednost pred prebrzim snižavanjem kamatnih stopa.
To je važno za investitore. Posljednjih mjeseci dio tržišta računao je na relativno brzu normalizaciju cijene novca. Međutim, ako novo vodstvo Feda bude opreznije i osjetljivije na inflacijske rizike, očekivanja brzog smanjenja kamatnih stopa mogla bi se ponovno pomaknuti unatrag. To izravno utječe na procjene, jer više kamatne stope znače višu diskontnu stopu, skuplje financiranje i manje prostora za širenje multiplikatora na burzi.
Cijena novca
Ne treba zanemariti ni tržište obveznica. Visoki petogodišnji i desetogodišnji prinosi više nisu samo tema burze, već stvarni pritisak na cijeli američki kreditni sustav. Refinanciranje korporativnog duga, privatni krediti, financiranje nekretnina, hipoteke, kreditne kartice i drugi oblici potrošačkog duga postaju sve skuplji. Viša cijena dugoročnog novca znači da se učinak prošlih povećanja kamatnih stopa tek postupno prenosi kroz gospodarstvo.
Zato vjerojatno nema potrebe bojati se novih povećanja kamatnih stopa u većoj mjeri. Veće je pitanje kada će središnje banke procijeniti da su financijski uvjeti već dovoljno restriktivni da do kraja godine počnu postupno otvarati prostor za smanjenje kamatnih stopa. U slučaju izraženijeg usporavanja gospodarstva ili napetosti na tržištima obveznica, rasprava o potpornijoj monetarnoj politici, uključujući moguće kupnje obveznica, mogla bi se ponovno otvoriti.
Powell ostavlja za sobom zahtjevno nasljeđe. Vodio je Fed kroz pandemiju, inflacijski šok, najagresivniji ciklus povećanja kamatnih stopa u posljednjih nekoliko desetljeća i značajne političke pritiske. Unatoč tome, američka središnja banka održala je relativno visoku razinu kredibiliteta. To nije nevažno, budući da je povjerenje u središnju banku jedan od ključnih uvjeta za stabilnost financijskih tržišta.
Fed ostaje najvažniji
Za europske ulagače bilo bi pogrešno shvatiti ovaj razvoj događaja kao daleku američku priču. Fed ostaje najvažnija središnja banka na svijetu. Njegova politika utječe na dolar, globalnu likvidnost, tokove kapitala i očekivanja drugih središnjih banaka. ESB provodi vlastitu monetarnu politiku, ali u okruženju u kojem Fed ostaje oprezan, sužava se i europski prostor za agresivnije smanjenje kamatnih stopa.
To znači da će cijena novca vjerojatno neko vrijeme ostati viša nego što su ulagači bili navikli u razdoblju nakon financijske krize. Ovo nije nužno loše okruženje za tržišta dionica, ali je izazovnije. U takvim okolnostima, rast cijena više se ne može oslanjati isključivo na nadu da će niže kamatne stope automatski povećati procjene.