Pada broj Nepalaca, raste broj Filipinaca
ZAGREB - Nakon buma zapošljavanja strane radne snage, koji je kulminirao 2024. godine, drugu godinu zaredom bilježi se pad broja izdanih radnih dozvola.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), do kraja srpnja ove godine stranim je radnicima izdano oko 106.000 dozvola za boravak i rad – oko 9.000 manje nego u istom razdoblju lani te čak 25.000 manje nego rekordne 2024., kada ih je u prvih sedam mjeseci izdano oko 131.000. Od ovogodišnjeg ukupnog broja, 41.716 dozvola izdano je za novo zapošljavanje, 41.388 za produljenje postojećih dozvola, a 23.291 za sezonske radnike.
Turizam postojan
Najveći pad zapošljavanja ove je godine zabilježen kod radnika iz Nepala. U prvih sedam mjeseci za njih je izdano oko 14.500 radnih dozvola, čak 6.000 manje nego u istom razdoblju lani, pa su Nepalci s lanjskog drugog mjesta pali na četvrto. Istodobno najveći rast bilježe radnici s Filipina, za koje je izdano oko 5.000 dozvola više nego lani. S njih oko 15.700 Filipinci su sada treća najbrojnija skupina stranih radnika prema broju izdanih dozvola, piše Novi list.
Na vrhu su i dalje radnici iz Bosne i Hercegovine, kojima je izdano gotovo 20.000 dozvola, dok je za državljane Srbije izdano oko 18.000. Slijede Filipini s oko 15.700 i Nepal s oko 14.500 dozvola, dok ih je nešto manje od 10.000 izdano radnicima iz Sjeverne Makedonije, oko 6.000 državljanima Indije, 4.500 Uzbekistana, 3.800 Kosova, 2.000 Egipta te oko 1.800 Albanije. U odnosu na prošlu godinu, osim kod Nepalaca, pad je zabilježen i kod radnika iz BiH, Srbije, Indije, Bangladeša i Egipta.
Roberto Erman, sindikalni povjerenik STUH-a za Istru i Kvarner, podsjetio je kako je novi kolektivni ugovor s poslodavcima ispregovaran i potpisan krajem ožujka, s primjenom od 1. svibnja. Činjenica je da je KKU potpisan tek tijekom produžene primjene prethodnog ugovora za dodatna tri mjeseca te da ga nije bilo lako ispregovarati.
U STUH-u ukazuju i na to da se svojedobno jako dobrom pokazala mjera »stalni sezonac«, koja je u međuvremenu ukinuta. Riječ je o mjeri koja je omogućavala da se sezonski radnici vraćaju istom poslodavcu, što je u djelatnosti obilježenoj izrazitom sezonalnošću olakšavalo i poslodavcima i radnicima planiranje sljedeće sezone.
– Šteta da je ta mjera ukinuta jer je osiguravala vraćanje sezonaca u istu firmu. Danas poslodavci ulažu dodatni napor u pronalaženju modela kako bi na neki način zadržali sezonske radnike do sljedeće predsezone, a na terenu je vidljivo i kako se kvalitetne djelatnike sada ipak najčešće uzima za stalno. Međutim, ova mjera ipak fali i sa sindikalne strane, i sa strane poslodavaca, jer je sezonalnost u turizmu i dalje velika. Naravno da poslodavac ne može sve radnike u takvoj situaciji držati za stalno, pa je ovo bilo dobro rješenje, kaže Erman.
Takva kretanja pokazuju i određenu konsolidaciju tržišta rada nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima. Njime su postroženi uvjeti za dobivanje radnih dozvola, s ciljem uvođenja više reda u zapošljavanje stranaca, ali i osiguravanja boljih uvjeta rada za strane radnike.
Najveće oscilacije, međutim, vide se u graditeljstvu, što bi moglo upućivati i na usporavanje građevinske aktivnosti. U prvih sedam mjeseci 2024. poslodavci u tom sektoru ishodovali su oko 44.000 radnih dozvola za strane radnike. Lani je njihov broj u istom razdoblju pao na oko 33.000, a ove godine na svega 27.000. To znači da je graditeljstvo u samo dvije godine izgubilo čak 17.000 radnih dozvola, odnosno gotovo 40 posto.
U turizmu i ugostiteljstvu, drugom velikom osloncu zapošljavanja strane radne snage, slika je posve drukčija. Ove je godine izdano oko 43.700 radnih dozvola, približno 2.000 više nego lani i tek oko 400 manje nego rekordne 2024. godine.
Radnička prava
Strani radnici u hrvatskom su turizmu postali konstanta bez koje se više ne može, a s njihovim sve većim brojem sve je važnije i pitanje zaštite njihovih radnih prava. Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), jedini strukovni sindikat u turizmu, tako i ove godine nastavlja s aktivnostima informiranja stranih radnika o uvjetima rada u turizmu te ulozi sindikata u zaštiti i promicanju prava svih zaposlenih i članova sindikata.
Granski kolektivni ugovor primjenjuje se i na strane radnike, što znači da bi im trebalo priznati i naknadu za minuli rad, i to ne samo za godine koje su dosad odradili u Hrvatskoj. U praksi je, međutim, taj dio prilično složen, pogotovo kada je riječ o radnicima koji dolaze iz dalekih zemalja. Svojevrsno rješenje, barem za radnike iz susjednih zemalja, bilo bi da se sa zemljama s kojima Hrvatska ima socijalni sporazum na međudržavnoj razini pronađe model priznavanja njihova dosadašnjeg radnog iskustva.
No, koliko god su strani radnici postali nezaobilazni, domaći radnici i dalje su glavna snaga hrvatskog turizma. Oni nose kvalitetu ponude i njezinu autentičnost pa je jasno da bez domaćeg radnika zapravo nema ni kvalitetnog turizma. A posla još uvijek ima i kada je riječ o poboljšanju njihovih prava i uvjeta rada. Situacija na terenu pritom je šarolika: jedni kažu da i ove godine nedostaje ljudi pa se radi »krvnički«, dok drugi ističu da je gostiju nešto manje pa se ipak lakše diše.